3 najčešća mita o holesterolu učiniće te zdravijim

Kako sniziti holesterol

Članak ažuriran 07. сеп, 2023.

[icegram campaigns=”25391″]

dejan čorba Kreator članka

Prvi mit – Sve masti iz hrane začepljaju arterije – netačno

mrsavljenje
mrsavljenje

Holesterol iz jaja ne začeplja arterije kako se prethodno tvrdilo, pokazala su istraživanja američkog Harvarda. Ono što je opasno su zasićene masti u procesuiranoj hrani, na primer u sirevima, margarinu koje opterećuju jetru i podstiču proizvodnju lošeg holesterola. Zbog toga se preporučuje ograničiti njihov dnevni unos na 16 grama po danu.

Sadržaj

✨ Preporučujemo članak, glavobolja od sinusa.

Šta je holesterol

Izbaci iz ishrane termički obrađena ulja ( ona što svi kupujemo i sve pečemo u njima ), bolje je spremati hranu na maslinovom ulju ako treba nešto da se peče u ulju. Zameni margarin sa puterom od mleka pravljen ( žuta boja da se vidi ). Počni da ješeš bar jednu kafenu kašikicu hladno ceđeno ulje od Kokosa i hladno ceđeno ulje od Lana jer su jedna od najzdravija ulja koja postoje !

Kada se spomene zdravo ulje svi pomisle na maslinovo ulje, ono je takođe dobro ali zbog svog oporog ukusa nemože da se uzima samostalno već se koristi za spremanje salate. U svakom slučaju sva hladno ceđena ulja su odlična.

Drugi mit – Vežbanje će na brzinu popraviti stanje holesterola u krvi – netačno

Iako istraživanja potvrđuju da 40 minuta vežbanja na dan podstiče proizvodnju dobrog holesterola, to se ne može dogoditi preko noći. Važno je strpljenje, posebno za žene, kod kojih se rezultati sporije vide nego kod muškaraca.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

Muškarcima u proseku treba tri meseca da bi se stanje dobrog holesterola popravilo, a ženama dvostruko duže. Dame, počnite da se zatežete i brusite taj holesterol !

Treći mit – Jedan dobar nalaz je garancija zdravlja – netačno

Dobar nalaz nije garancija zdravlja, upozoravaju lekari. To se posebno odnosi na žene zato što količina holesterola raste nakon menopauze. Preporučuje se ponoviti nalaze svake tri godine, a u slučaju tegoba i češće.

Holesterol je nephodan sastavni deo organizma, potreban za normalno funkcionisanje svake ćelije. Strukturni je element svih ćelijskih i intraćelijskih membrana. Umerenim fizičkim aktivnostima, pravilnom ishranom, smanjenim stresom, bez cigara i boravkom na čistom vazduhu možeš smanjiti nivo LDL-a i njegov loš uticaj na tvoje zdravlje. 

ad cordi 500x420 1

Holesterol i trigliceridi predstavljaju dva oblika lipida ( masti ). Postoje dve vrste holesterola LDL “loš” i HDL “dobar” holesterol ( vredan čištač arterija ). Dobar ima visoku gustinu lipo-proteina, a loš nisku količinu, Funkcija lipo-proteina je prenos masnih kiselina po tvom telu. Kada je nivo LDL holesterola visok, on počinje da se lepi za površinu krvnih sudova, ubrzava aterosklerozu i smanjuje elastičnost arterija. Zbog suženja arterija može nastupiti infarkt ili moždani udar. Pored holesterola na oštećenje srca deluju i povećani trigliceridi.

hemo 500x420

Esencijalne masne kiseline utiču na regulisanje količine holesterola u krvi. Masti sa većim sadržajem esencijalnih masnih kiselina mogu sniziti količinu holesterola u krvi, kao i hrana koja ga sadrži u maloj količini. Od faktora koji snižavaju holesterol u krvi, najčešće je proučavana zamena nekih zasićenih masnih kiselina u hrani polinezasićenim masnim kiselinama. Prirodna ulja koja naročito snižavaju nivo holesterola u plazmi su hladno ceđena ulja dok mlečne masti podižu nivo holesterola u krvi.

Visina tvog holesterola zavisi od pola a posebno varira nakon menopauze ( dame, nemate sreće ). Preporuka lekara je da kontrolišeš heolesterol u labaratoriji bar svake tri godine.  Stručna javnost se složila da su i dobar i loš holesterol neophodni za normalno funkcionisanje organizma.

Iako se na prvi pogled čini kako niža količina lošeg holesterola znači i manju verovatnoću od bolesti, to nije tako. Istraživanja su pokazala da je žene od visoke količine lošeg holesterola opasnija niska količina dobrog holesterola.

Količina lošeg holesterola zavisi od niza faktora kao što su: da li si pušač, muškarac ili žena i ima li u tvojoj porodici obolelih od kardiovaskularnih zdravstenih problema.

Visok holesterol simptomi

U većini slučajeva osobe koje imaju visok holesterol ne pokazuju nikakve simptome, a najčešći simptomi kada se pojave su, bolovi u stomaku, poremećaj cirkulacije, promene na koži i promene na očima. Kod očiju pojava sivog ili belog kruga, odnosno prstena, oko dužice ili šarenice oka može da bude pokazatelj visokog holesterola.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

Ove promene na očima uglavnom se javlja kod starijih osoba, bezopasne su, ali mogu da signaliziraju na prisustvo visokog holesterola. Ukoliko primetiš sivi krug u oku, uradi analize u laboratoriji i obavezno poseti oftamologa ( nauka o očima, očni lekar, okulistika ).

program za mrsavljenje
pojava sivog i belog kruga u oku visok holesterol
Pojava sivog i belog kruga u oku visok holesterol
pojava sivog i belog kruga u oku visok holesterol-2
Pojava sivog i belog kruga u oku visok holesterol

Kod ljudi sa povišenom masnoćom ( holesterolom) u krvi mogu se pojaviti na gornjim i donjim kapcima žućkaste promene koje se zovu Ksantelazma. Ove promene na kapcima su bezopasne, mekane na dodir, ali ukazuju na povećan holesterol zbog čega trebaš reagovati. Ponekad se mogu pojaviti i bez prisustva visokih novoa masnoća u krvi, a promene na kapcima su trajne. Uklanjanje laserom je najpraktičnija metoda uklanjanja ksantelazme.

Ksantelazma-holesterol-simptomi
Ksantelazma-holesterol

Koliki holesterol je opasan

Štetno delovanje holesterola se ispoljava tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih. Povećan unos holesterola hranom utiče na vrednost njegovog nivoa u krvi. Dokazano je da sa svakih 100 mg povećanog unosa holesterola sa hranom, vrednost holesterola u krvi odraslih osoba raste za 0,25 mmol/l. Drugi faktori ( genetički, endokrini ) takođe značajno mogu uticati na nivo holesterola u krvi.

Najbolja količina lošeg holesterola za zdrave žene koje ne puše iznosi manje od 160 mg/dl ( miligrama po decilitru ), dok je za one koje puše i imaju članove porodice sa povišenim holesterolom preporučena količina do 100 mg/dl. Idealna količina dobrog holesterola trebala bi biti oko 50 ili 60 mg/dl.

Posledice visokog holesterola je pojava ateroskleroze. Povećanje LDL-a, a time i koncentracije holesterola, dovodi do povišenog ulaska estara holesterola u ćelije krvnih sudova, gde dolazi do taloženja estara holesterola što može da dovede do začepljenja krvnih sudova, smanjenja njihove prirodne elastičnosti, a u kasnije formiranja tromba i infarkta miokarda.

Holesterol vrednosti za lepši dan

Kada ideteš u labaratotiju da proveriš holesterol, važno je da, pre nego što daš krv bar 9 – 12 sati ne jedeš i ne piješ ništa osim vode, inače rezultati neće biti validni.

Normalne vrednosti ukupnog holesterola 3,1 – 5,5 mmol/l
Snižene vrednosti ukupnog holesterola <3,1 mmol/l
Povećane vrednosti ukupnog holesterola >5,5 mmol/l

LDL – loš holesterol, normalne vrednosti lošeg holesterola su 1,55-4,53 mmol/l  on ima potencijal da se lepi na zidovima krvnim sudovima i na taj način ugrožava zdravlje srca, i zato se često o njemu govori kao o lošem holesterolu.

Ako su vrednosti LDL veće od 4.8 mmol/l ili 190mg/dl, radi se o veoma visokim vrednostima LDL-a, koje predstavljaju veliki rizik za srčana oboljenja. Sa ovakvim vrednostima LDL-a u krvi lekar predlaže statine, ali i obaveznu promenu ishrane i načina života.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

HDL – dobar holesterol, normalne vrednosti dobrog holesterola su 1.03-1.55 mmol/l

Kada je u pitanju HDL holesterol – “dobar” holesterol – veća vrednost u krvi znači manji rizik. To je zato što HDL holesterol štiti od srčanih oboljenja tako što uzima “loš” holesterol iz krvi i sprečava njegovu izgradnju u zidovima arterija. Statin može malo povećati HDL, kao što može i vežbanje.

Trigliceridi, normalne vrednosti su 0,46-2,28 mmol/l

Kako sniziti holesterol

Statin ( ili inhibitori HMG-KoA reduktaze ) su grupa lekova koji smanjuju nivo holesterola u krvi. Statini, su najefikasniji lekovi za snižavanje nivoa holesterola u krvi,  spuštaju LDL ( loš holesterol ) za 30 do 50%. Ipak, oni imaju manji učinak u odnosu na fibrate kada je u pitanju snižavanje nivoa triglicerida u krvi i podizanje nivoa HDL-a ( dobrog holesterola ) u krvi. Neki od lekova iz grupe statina su

  • Atorvastatin
  • Cerivastatin
  • Fluvastatin
  • Lovastatin
  • Mevastatin
  • Simvastatin

Statini se dele na dve grupe.  Prirodni statini, dobijeni fermentacijom iz mikroorganizama – lovastatin, simvastatin i pravastatin i na sintetske ( veštačke ) statine – fluvastatin, atorvastatin, cerivastatin i rozuvastatin. Pokazalo se da su prirodni statini uspešniji u snižavanju LDL-a, ali za sada ne postoji razumno objašnjenje ovog fenomena.

Pokazalo se da kod izvesnog broja ljudi statini mogu izazvati neželjene efekte poput mišićne miopatije ili povećanja nivoa transaminaza. Zbog podatka da mogu dovesti do razvoja dijabetesa ( pogledaj članak: spusti visok šećer u krvi prirodnim mehanizmom ), nemali broj ljudi odbija da ih uzima. U tim situacijama je opravdano da lekar ponudi alternativno rešenje.

Uspešna borba sa povišenim holesterolom, kao faktorom rizika, započeta je otkrićem Japanskog istraživača Akire Endo koji je iz crvenog pirinča izolovao supstancu sposobnu da smanji stvaranje holesterola, a nazvao ju je Monakolin K. Doduše Monokolin K je kao ekstrakt crvenog pirinča, korišćen je još u vreme Ming dinastije (1368-1644 pre n.e.), za poboljšanje zdravlja i cirkulacije. Poslednjih godina ekstrakt crvenog pirinča se pokazao kao efikasna zamena kod nepodnošljivosti na statin. Monakolin K iz fermentisanog crvenog pirinča doprinosi održavanju normalnog nivoa holesterola u krvi.

Istraživanjima sprovedenim u Norveškoj, Tajvanu i USA, pokazano je da je ekstrakt crvenog pirinča doveo do smanjenja ukupnog holesterola od 15 do 23%, а lošeg holesterola od 21–27% . U studiji sprovedenoj na Tajvanu nađeno je da je doveo i do smanjenja nivoa triglicerida.

Poslednjih godina se sve više pažnje posvećuje ispitivanju uloge vitamina K2 u procesu ateroskleroze. Uprkos tome što je crevna flora sposobna da produkuje vitamin K2, ta količina je zanemarljiva. Pod adekvatnim preporučenim dnevnim unosom se podrazumeva 90 μg za žene i 120 μg za muškarce.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

Povezanost vitamina K2 i kalcifikacije krvnih sudova je dokazana. Pokazano je da je nizak nivo vitamina K2 povezan sa kalcifikacijama krvnih sudova, a da ih njegova nadoknada odlaže. U MESA studiji je utvrđeno da je nizak nivoa vitamina K2, bio povezan sa značajnijom kalcifikacijom koronarnih arterija, kod lečenih pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom. Potvrdeno je i da je nizak nivo vitamina K bio povezan sa povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti kod starih i osoba sa dijabetes melitusom.

Za primenu vitamina K2 je pokazano da odlaže kalcifikaciju, ali i poremećaj elastičnosti arterijskih sudova. U dvostruko slepoj placebo kontrolisanoj studiji je nađeno da je vitamin K kod postmenopauznih žena poboljšao protok krvi i elastičnost krvnih sudova.

ad cordi 500x420 1

Najčešća pitanja i odgovori kod povišenog holesterola

1. Kada treba proveriti nivo holesterola u krvi ?

Odg. Ako potičeš iz porodice u kojoj je bilo obolelih od bolesti kao što su srčani infarkt, moždani udar, ako boluju od šećerne bolesti, puše ili imaju povišeni krvni pritisak trebalo bi da proveriš nivo holesterola u 20. godini života. Muškarcima se preporučuje provera nivoa holesterola u krvi jednom u tri godine od 45. godine, a ženama jednom u tri godine nakon 55. godine života ( ili nakon menopauze ).

2. Moze li povišena količina holesterola u krvi uzrokovati infarkt srca ?

Odg. Glavni faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova, uključujući infarkt, su povišen nivo holesterola u krvi, pušenje i povišen krvni pritisak. To sve ugrožava zdravlje krvnih sudova. Opasnost od infarkta srca povećava se sa povećanjem broja uzročnika rizika, ali povišeni nivo holesterola je najvažniji uzročnik infarkta srca.

3. Da li su muškarci i žene u jednakoj opasnosti ?

Odg. Zahvaljujući zaštitnom uticaju ženskog polnog hormona, estrogena, žene su u manjoj opasnosti od bolesti krvnih sudova i srca, ali samo do menopauze. Nakon toga preti im isti rizik kao i kod muškaraca, a ako imaju i faktore rizika čak i veća. Muškarci su ugroženiji od žena, jer muški polni hormon testosteron snižava nivo “korisnog” HDL holesterola koji odstranjuju masne naslage sa zidova krvnih sudova.

4. Da li je debljina znak povišene količine holesterola u krvi ?

Odg. Povišena količina holesterola u krvi nije uvek vezana sa povišenom telesnom težinom. Većina osoba koje boluju od veoma povišene količine holesterola u krvi uslovljeno genetskom – naslednom predispozicijom najčešće su normalne telesne težine ili su čak mršave.
Ipak, osobe sa povećanom telesnom težinom , posebno osobe koje višak masnog tkiva imaju u području stomaka takozvana središnja ili androidna debljina, imaju povišeni holesterol u krvi. Masnoće nakupljene na tom delu tela lako se pokreću i lako odlaze u jetru gde iz njih nastaju lipoproteini koji se pretvaraju u LDL. Zbog toga ova vrsta debljine ( obim struka veći od 88cm kod žena i 102cm kod muškaraca ), povećava opasnost od arterioskleroze i bolesti koje ona uzrokuje, a od kojih su najvažnije infarkt srca i moždani udar.

5. Da li je hladno ceđeno maslinovo ulje dovoljna zaštita ?

Odg. Maslinovo ulje je jedno od najzdravije ulja i povoljno utiče na “štetni” holesterol u krvi. Ipak, ne pruža organizmu zaštitu od štetnog uticaja holesterola. Lekari preporučuju jednu kašiku maslinovog ulja kod pečenja hrane, a dve kašike za spremanje salate.

6. Koje namirnice treba izbegavati ?

Odg. Pretpostavlja se da je kod polovine ljudi sa povišenim holesterolom uzrok nepravilna ishrana, kod kod ostalih genetska predispozicija. Najbolji način održavanja zadovoljavajućeg nivoa holesterola je uravnotežena, raznovrsna ishrana. Neke namirnice sadrže povećanu količinu zasićenih masnoća i holesterola kao iznutrice kao džigerica i mozak. Masnoće životinjskog porekla kao margarin, pavlaka, suvomesnati proizvodi, tvrdi punomasni sirevi, crveno meso takođe sadrže zasićene masne kiseline koje dovode do porasta LDL holesterola. Važno je jesti dosta voća i povrća, a umesto crvenog mesa jesti ribu.

7. Da li pilule za kontracepciju povećavaju rizik ?

Odg. Pilule za kontracepciju mogu uticati na porast već genetski uslovljene povišene kolišine holesterola u krvi, ali neće povisiti normalnu količinu holesterola kod zdravih žena.

8. Da li dugotrajno uzimanje statina može biti opasno ?

Odg. O ovome smo već pisali. Statini koče sintezu holesterola u jetri, a onda posredno podstiču uklanjanje holesterola u krvi. Prepisuje se za lečenje povišene količine holesterola u krvi ako se dijetalnom ishranom ne postigne željena vrednost. Lekovi iz grupe statina spadaju među lekove sa najmanje nus pojava. Jedino ako se pojave jaki bolovi u mišićima treba o tome hitno obavestiti lekara.

9. Koliko je povišena količina holesterola nasledna ?

Odg. Osobe čiji su otac, majka, deda, baka, sestra ili brat doživeli preuranjeni infarkt srca ( za muškarce pre 55 godine, a za žene pre 65. godine života ) u povećanom su riziku za infarkt srca i moždanog udara. Takvim osobama se preporučuju redovni kontrolni pregledi uz merenje krvnog pritiska i određivanje holesterola u krvi.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

[icegram campaigns=”23919″]

Postavite Pitanje ⬇️ Objavite Komentar

guest
0 Objave
Inline Feedbacks
View all comments