Brzo pamćenje i bolja koncentracija

sta je dobro za brzo pamcenje

Članak ažuriran 07. сеп, 2023.

[icegram campaigns=”25391″]

dejan čorba Kreator članka

Mnogi ljudi u vašoj okolini misle da se neko rađa sa lošim pamćenjem i slabom koncentracijom, kao i da se ne može izbeći slabljenje pamćenja sa godinama. Na sreću to nije istina, i sami ćete se uveriti u ovom članku da možete imati brzo pamćenje i odličnu koncentraciju, koja će vam zauzvat pomoći da privučete sreću i uspeh u životu.

Pamćenje i koncentracija se može poboljšati vežbama sa kojima ćete sačuvati zdravlje i vitalnost vašeg mozga. Vaš mozak je neprestano izložen velikom broju informacija sa interneta, tv-a, novina, okoline i sopstvenih misli, koje su najčešće beskorisne.

Sadržaj

Vaš mozak nije u stanju da primi svu tu količinu informacija i upravo zbog toga većina ljudi ima problem sa pamćenjem i teško im je da se prisete neke informacije koja im je u nekom trenutku potrebna. Kada ima mnogo informacija i ometanja, tada je teže filtrirati i trajno zapamtiti važne informacije.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

mrsavljenje
mrsavljenje

Rešenje ovog savremenog problema je promena nekih životnih navika i uvođenje “hrane za mozak” koja sigurno daje rezultate u obliku bržeg pamćenja i bolje koncentracije.

Proverene metode za brzo pamćenje i bolju koncentraciju

Najbitnija vežba dolazi iz Zen učenja. Prema Zenu, neophodno je da se aktivno trudite da budete prisutni u svakom trenutku ( samosvest ). Treba da podstičete sebe da obraćate pažnju na stvari oko vas, naročito na sitnice i naročito onda kada se uhvatite da su vam misli odlutale.

Za bolju koncentraciju i brže pamćenje, neophodno je, da budete zdravi. Stalno jačajte vaše telo i imunitet. Svaka bolest će se odraziti na vaše pamćenje i koncentraciju. Jačajte imunitet hranom i redovno vežbajte. Kada vam je telo fizički aktivno, imaćete brz metabolizam i mozak će bolje raditi.

Najbitnije metode koje vam mogu pomoći su

  1. pravilna ishrana
  2. izbegavanje stresa
  3. fizička aktivnost
  4. jak imunitet
  5. društvena aktivnost
  6. stimulacija mozga i kognitivne funkcije ( vežbe za mozak – ukrštenice, sudoku )

Redovno spavajte

Kada ne spavate dovoljno možete imati problema sa pamćenjem, jer su spavanje i pamćenje blisko povezani. Nedovoljno sna negativno utiče na rad mozga ( kognitivne sposobnosti ).

Najbolje je spavati sedam do devet sati tokom noći. Kada redovno spavate, već posle nekoliko dana osetiće poboljšanje. Vaša sposobnost pamćenja željene informacije kao i da je se nečega prisetite će vam se drastično popraviti. Potrudite se da više i redovno spavate. Spavanje je važna aktivnost koja regeneriše ( oporavlja ) vaše telo i um.

U današnje vreme mnogo ljudi ne spava dovoljno, a sve ih je više koji pate od nesanice. Među najpopularnije metode koje treba koristiti da bi imali normalan i redovan san su.

  • Meditacija – opustite se i isključite se od spoljnog sveta

Samo 10 minuta meditacije dnevno poboljšava koncentraciju a pamćenje će vam biti bolje i brže. Nemorati raditi klasičnu meditaciju sedenjem u lotus položaju, u tišini sa zatvorenim očima. Mnogima prija tiha šetnja u prirodi. Bitno je razbistriti misli i umiriti um. Odaberite kako želite da se potpuno isključite i odmorite Vaš mozak, koji će vam uzvratiti boljom koncentracijom i bržim pamćenjem.

Izazovite vaš um vežbama za koncentraciju

Kada ste zadnji put izazvali Vaš mozak da reši ukrštenicu, Sudoku ili neku drugu igru pamćenja ?

Sve te jednostavne aktivnosti jačaju i razvijaju vaše mentalne sposobnosti i imaju dugoročno pozitivnog uticaja na brzo pamćenje. Da biste bolje i brže pamtili trebate redovno izazivati i vežbati mozak. Neka vam to postane svakodnevni način života. Od ukrštenica, osmosmerki i sudokua, preko modernih aplikacija na telefonu i računaru.

hemo 500x420

Sve te “vežbe za mozak” će poboljati vaš fokus, pažnju i pamćenje, a mogu vam pomoći i u rešavanju svakodnevnih problema. Sve to zajedno vam može pomoći da privučete uspeh i sreću, jer će vaš um biti ”oštriji” i uvidećete prilike koje su pre prolazile pored vas.

Pravite pauze u toku rada

Pauza u toku rada vam omogućava da ostanete produktivni, kreativni i sposobni da odgovorite na svaki zadatak i iskoristite prilike koje će vam doneti sreću i uspeh. Pauze su najbolji način da vaš mozak upije nove informacije.

Pauze su posebno važne kod učenja. Učenici i studenti se često žale da nemaju dovoljno koncetracije za učenje. I da pored višesatnog čitanja, malo toga ostane upamćeno. To se dešava zbog toga što pokušavaju bez pauze što brže zapamtiti što više informacija, u suštini pokušavaju da varaju mozak da bi naučili što veći deo gradiva za što kraće vreme. Takav način učenja je pogrešan i neuspešan, jer vaša sposobnost pamćenja informacija opada posle određenog vremena.

Kada preplavite vaš mozak informacijama i forsirate ga previše, on će se umoriti. Redovnim pauzama dajete mu vremena da se oporavi i odmori, a tada će lakše i brže pamtiti informacije.

Na ovo može uticati činjenica da je gradivo dosadno i jednolično ili da učite neki predmet koji vas malo ili uopšte ne zanima.

Iskoristite trik da poboljšate koncentraciju i pamćenje, čak iako vam gradivo nije zanimljivo. Kada napravite plan aktivnosti, to pomaže da izoštrite koncentraciju. Kada isplanirate šta da uradite, vaš mozak ima jasnu predstavu šta radi i automatski je efikasniji. Vizuelni prikaz ( napisano na papiru ili računaru ) liste obaveza može podstaći koncentraciju, jer tada imate pritisak da ih što pre rešite.

Odredite posebno mesto za učenje, krevet ne dolazi u obzir ! Automatski šaljete mozgu poruku da treba da se fokusira onda kada sednete za sto i na taj način se podstičete bolju koncentraciju i brže pamćenje.

Na svakih sat vremena pravite pauzu od desetak minuta. Ukoliko ne volite takvu vrstu discipline onda slušajte vaše telo i napravite pauzu kada osetite da vam opada sposobnost fokusiranja i učenja. Vaš mozak će vam biti zahvalan i nagradiće vam bržim i boljim pamćenje.

Ne bojte se da učite nove stvari

Istraživanja su ukazala da učestvovanje u korisnim, značajnim i svrsishodnim aktivnostima, pozitivno stimuliše um, smanjuje stres i popravlja raspoloženje, a samim tim i opšte zdravlje tela.

Vaš mozak voli da uči i trebalo bi to da mu pružite tako što ćete stalno tragati za novim veštinama i informacijama. Kada vam učenje postane navika, tada će i vaša koncentracija i sposobnost pamćenja postaju bolji.

program za mrsavljenje

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

Veoma je važno imati ciljeve u životu, kada postavite sebi cilj i usmerite se ka njegovom ispunjenju, dajete novi smisao i svrhu svakom danu. Videćete da je osećaj zadovoljstva nakon ostvarenog cilja je neverovatan. Učenje novih stvari i novih veština može da vam pruži to zadovoljstvo.

Vežbajte vaše telo

Samo 20 do 30 minuta vežbanja, dva do tri puta nedeljno i pobošaljećete vaše pamćenje. Vežbanjem podstičete cirkulaciju i omogućavate da do mozga dođe više kiseonika i hranljivih sastojaka. Kada mozak dobija više kiseonika i hranljivih sastojaka bolje radi.

Jedite “hranu za mozak”

Hrana koju jedete uveliko utiče na rad vašeg mozga i njegovu sposobnost da se fokusira i pamti. Loša i nezdrava ishrana šteti vašem fizičkom i mentalnom zdravlju. Problemi koji nastaju kada imate visok šećer u krvi. Sačuvajte mentalno zdravlje ( bolja koncentracija i brže pamćenje ), vodite računa šta jedete i promenite način kako se hranite.

Brza hrana, previše masna i zaslađena će pogoršati vaše pamćenje jer ne unosite dovoljno hranljivih sastojaka neophodnih za dobar rad mozga.

Hrana za mozak koja je dobra za brzo pamćenje i koncentraciju

BorovniceKafaZeleni čajAvokadolan ( seme ili ulje )
celerKurkumaGolicavodaorasi, lešnici, kikiriki
crna čokoladaBrokoliPomorandžespanać, zelena salataRiba ( losos, sardine, skuša )

Muzika za koncentraciju

Psihologija izučava uticaj muzike na kognitivnu aktivnost ( koncentraciju i učenje ). Muzika dokazano stimuliše rad mozga. Pored klasične muzike, koju verovatno nećete da slušate, dobra je muzika alfa talasa, ritmični zvuci iz prirode ili neki lagani instrumental.

Važno je da muzika koju slušate ne bude nešto što će vas ometati i zbog toga popularni hitovi, lako pevljivi i zarazni nisu najbolje rešenje.

Lekovi za koncentraciju

Ponekad na lošu koncentraciju i pamćenje utiču određeni poremećaji ( hiperkinetički – hiperaktivni poremećaj ). Tada je pažnja ograničena i prisutan je osećaj nemira, kao da ne možete sedeti mirno na jednom mestu i da vas je lako ometi. Lekovi ( koje vam prepisuju lekar ) mogu pomoći da imate bolji fokus i da bolje pamtite.

Najbolje da iskoristite proverene načine da vam koncentracija bude bolja na prirodniji način. Ako tražite spas u tabletama, bolja ideja od lekova su suplementi.

Tablete i suplementi za koncentraciju

Izaberete suplemente koji su na biljnoj bazi. To su uglavnom vitamini i amino kiseline jer ovi nutrijenti imaju najbolje dejstvo na koncentraciju i pamćenje ( moždanu funkciju ).

Sve amino kiseline su dobre za organizam ali neke provereno bolje deluju na koncentraciju i pamćenje. Na primer L-Karnitin koji je odličan za moždane ćelije ( dobar je i za mršavljenje ) a naročito pomaže kod gubitka pamćenja. Kratkotrajan efekat mogu imati kofein i tanin ( ima ih u kafi i čaju ).

Za bolju koncentraciju i brže pamćenje dobar je kompleks vitamina B

  • vitamin B3 ( nijacin )
  • vitamin B6
  • vitamin B12

Nijacin reguliše nivo glukoze u krvi i mozgu od koje zavisi energija za bolju koncentraciju. Koncentracija i pamćenje zavise i od vitamina C. Za vitamin E, istraživanja navode da je koristan za pacijente koji boluju od Alchajmerove bolesti kao i od gubitka pamćenja. Jača i štiti nerve i nervne sinapse u kojima se skladište informacije.

Čaj za koncentraciju

program za mrsavljenje

Za bolju koncentraciju i brže pamćenje odličan je zeleni čaj ( dobar je i čaj od ginko bilobe ili od ruzmarina ), koji podstiče alfa moždane talase. Zeleni čaj pomaže u borbi protiv slobodnih radikala ( čuva mozak i nerve od oštećenja ).

Možete poboljšati vaše pamćenje i koncentraciju već danas

Kao što ste se uverili, nije teško, a rezultati će pokazati da je vredno truda jer je nagrada oštar um.

Ma koliko se trudili da se posvetite nekom zadatku, misli vam odlutaju na potpuno drugu stranu, a ni tamo se ne zadrže mnogo duže. Razlog za to je u disbalansu organizma, pre svega u kognitivnoj funkciji. Ovakva rasejanost i manjak koncentracije dešavaju se iz različitih razloga, ali se gotovo svi svode na loš način života ( loša ishrana, manjak fizičke aktivnosti i odmora ).

Za sve što radite jako je bitno da uspete da usmerite svoju koncentraciju na zadatak koji obavljate. Loša koncentracija neće vas fizički sprečiti da obavljate svoje dužnosti, ali će se odraziti na kvalitet obavljenog zadatka. Nisu isti rezultati kad nečemu posvetite punu pažnju ili to radite mehanički.

Živite u vremenu kada je svakodnevnih obaveza previše pa je sasvim normalno da ne možete baš svemu posvetiti punu pažnju. Međutim, kada radite stvari mehanički i ne obraćate pažnju na njih, teže vam je da zapamtite da li ste ih uopšte i uradili. Na primer da li ste isključili peglu ili gde ste ostavili ključeve.

Kada se ovo ponekad dešava, to nije problem, međutim, ukoliko počnete previše da se isključujete iz vaših dnevnih obaveza, mozak se može ulenjiti. Pošto kognitivna funkcija slabi sa godinama, ako ne vežbate um, možete napravite problem koji će se odraziti na vaš svakodnevni život.

Upitnik za prepoznavanja demencije (alchajmera) gubitak pamćenja

U 21. veku generacija ljudi koji su živeli veći deo svog života u 20-tom veku, postala je stara i imaju preko 60. godinu života. U starosti su zdravstveni problemi češći, a jedan od najčešćih strahova je demencija ( gubitak pamćenja ).

Demencija predstavlja stečeni gubitak intelektualnih kapaciteta, sa dominantnim poremećajima pamćenja, ponašanja i mišljenja, koji značajno ometa svakodnevne i profesionalne aktivnosti u toku dana. Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije. zahvata delove mozga koji kontrolišu pamćenje, rasuđivanje, govor, mišljenje i ostale kognitivne funkcije.

Pogoršanje simptoma je obično sporo i nemilosrdno koje dovodi do poremećaja ponašanja i izmene ličnosti.

Alchajmerova demencija narušava svakodnevne životne aktivnosti i predstavlja udar jer

  • u mnogim stvarima onesposobljava čoveka
  • značajno onesposobljava porodicu tog čoveka
  • predstavljaju opterećenje za širu društvenu zajednicu

Aktuelna stručna literatura navodi da 6 do10% populacije posle 65. god. starosti ima neki oblik demencije ( 60 do70% Alchajmerova demencija ) a da je prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Srbiji je evidentirano 1.778.730 osoba starijih od 60 godina, znači da u Srbiji ima više od 100.000 ljudi sa demencijom ili više od 70.000 obolelih od Alchajmerove demencije.

Prema evidenciji zdravstvenih službi i evidenciji izdatih lekova, kod 25% obolelih je postavljena adekvatna dijagnoza, dok se leči svega 15%, što je zaista poražavajuća statistika zdravstvene zaštite jedne zemlje.

Upitnik da li ste na putu da dobijete demenciju

  1. Da li imate problema sa prisećanjem novih događaja ?
  2. Da li se sećate razgovora koje ste vodili pre nekoliko dana ?
  3. Da li imate više teškoća u pronalaženju imena ili lica ?
  4. Da li imate problema sa plaćanjem računa i finansijama ?
  5. Da li pravite greške pri uzimanju lekova ?
  6. Da li imate problema u transportu u mestu u kojem živite ?

Ako imate tri pozitivna odgovora svakako postoji kognitivna deterioracija i potrebno je nastaviti dalja ispitivanja na demenciju, javite se lekaru.

Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar

ad kondi 500x420 1

Postavite Pitanje ⬇️ Objavite Komentar

[icegram campaigns=”23919″]
guest
0 Objave
Inline Feedbacks
View all comments