Članak ažuriran 09. јан, 2024.
Kreator članka Biljana Marjanović
Sadržaj
Šta je medicinska dijeta – vma dijeta
Medicinska nutritivna terapija (MNT), zasnovana na rezultatima obimnih istraživanja, je personalizovani način ishrane namenjen lečenju određenih medicinskih stanja, koji se sprovodi ako je potrebno da pacijent ima manje kilograma ili da potpomogne terapiju za određenu bolest.
Ovu dijetu razvijaju nutricionisti i primenjuje se uz odobrenje lekara. Može se sprovoditi u bolnici, ambulanti ili kao deo edukativnog zdravstvenog programa preko različitih medija.
Kako početi sa medicinskom dijetom
Da bi se pristupilo ovoj dijeti, nutricionista prvo vrši procenu vaše uobičajene ishrane.
Zatim razvija nutricionističku dijagnozu, cilj i plan ishrane, kao i specifične nutritivne potrebe koje vam mogu pomoći da bolje održavate ili lečite svoje stanje.
Nutricionista pruža i posete i pozive podrške u promenama ponašanja i načina života, uključujući praćenje napretka, kao i bilo kakvih promena u zdravlju ili terapiji lekovima. Takođe će insistirati da doručak, ručak i večera svakog dana budu u približno isto vreme.
Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar
Ovom dijetom bave se samo kvalifikovani nutricionisti i može se propisati u bolnici. Može početi tokom bolničkog prijema i nastaviti se u ambulanti, pod uslovom da redovno posećujete nutricionistu.
Medicinska (vma dijeta) ishrana ima puno varijanti, od dizajniranja dijete sa smanjenim kalorijama za mršavljenje do propisivanja dijete bogate proteinima za brže zaceljenje rana kod pacijenata sa ozbiljnim opekotinama.
U teškim slučajevima, kao što su osobe sa odmaklim kancerom, nutricionista može preporučiti ishranu putem sonde ili intravenski (IV) kako bi se sprečila neuhranjenost.
Trajanje dijete varira. Obično dijeta ostaje na snazi dok se ne postigne početni cilj ili se ne reši nutritivno povezana dijagnoza. Međutim, plan se može prilagoditi prema vašim potrebama, mišljenju nutricioniste i medicinskog tima.
Medicinska dijeta može pomoći kod raznih bolesti
Ova dijeta može biti veoma efikasan deo ukupnog plana lečenja brojnih bolesti.
Medicinska dijeta i ishrana kada imate dijabetes
Dijabetes je stanje u kojem nivo šećera u krvi postaje previsok. To može biti tip 1, kada pankreas proizvodi premalo insulina, ili tip 2, kada telo nepravilno koristi insulin za regulaciju šećera u krvi.
Ako se ne leči, dijabetes (visok šećer u krvi) može dovesti do komplikacija poput oštećenja nerava i vida, moždanog udara, bolesti bubrega, loše cirkulacije, bolesti srca i infekcija desni.
Istraživanja pokazuju da medicinska dijeta mnogo pomaže u kontroli dijabetesa. Na primer, studije ukazuju da ova terapija može smanjiti određene pokazatelje dijabetesa, poput hemoglobina A1c (HbA1c), koji je pokazatelj dugoročne kontrole šećera u krvi.
Takođe je efikasna u upravljanju gestacijskim (trudničkim) dijabetesom, stanjem visokog nivoa šećera u krvi koje se javlja tokom trudnoće i zahteva promene u ishrani.
Lečenje obično uključuje nutricionistu koji podučava trudnicu kako da uzima ugljene hidrate i kontroliše sadržaj i veličinu obroka, kao i tehniku koja pomaže u kontroli šećera u krvi održavanjem konzumacije ugljenih hidrata konstantnom, jer ugljeni hidrati više utiču na nivo šećera u krvi od drugih hranljivih sastojaka.
Medicinska dijeta i ishrana za oporavak srca
Bolest srca odnosi se na nekoliko stanja koja utiču na funkciju srca, kao što su:
- Nepravilan rad srca
- Visoki krvni pritisak
- Nakupljanja plaka u arterijama
Ako se ne leči, može dovesti do srčanog udara, moždanog udara, aneurizme, zatajenja srca, pa čak i smrti.
Istraživanja pokazuju da medicinska dijeta može smanjiti faktore rizika za bolesti srca, poput LDL (lošeg) holesterola, triglicerida i visokog krvnog pritiska. Nutricionista može preporučiti da se pridržavate dijete sa niskim sadržajem sledećih elemenata:
- Zasićenih masti
- Holesterola
- Natrijuma
- Upalnih namirnica
Akcenat može biti stavljen na povećanje unosa voća i povrća, kao i biljne ishrane. S obzirom da je gojaznost faktor rizika za bolesti srca, nutricionista takođe može podsticati promene životnog stila kako bi se postigla i održala zdrava težina, uključujući povećanje fizičke aktivnosti i dovoljno sna .
Medicinska dijeta i ishrana kod kancera
Kancer je bolest u kojoj bolesne ćelije počinju nekontrolisano da se dele. Može uticati na bilo koji deo tela, poput krvi, kostiju ili organa.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih nutricionista može biti uključen u lečenje kancera je pomoć osobama koje imaju loš apetit, što je česta posledica hemoterapije ili lekova za kancer.
Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar
Terapija zračenjem takođe može da ošteti gastrointestinalnu sluzokožu i učini bolnim ili teškim varenje hrane. Iz tog razloga, mnogi ljudi sa kancerom teže da unesu dovoljno hrane i imaju rizik od malnutricije (pothranjenost).
Nutricionista može preporučiti visokokalorične i prema potrebi pojedinca izbalansirane nutritivne napitke ili druge namirnice bogate mastima i proteinima koje su lako svarljive. U teškim slučajevima, nutricionista može preporučiti ishranu putem sonde ili intravenski.
Medicinska dijeta i ishrana kod digestivnih problema
Osobe sa ulceroznim kolitisom, Kronovom bolešću, sindromom iritabilnog creva (IBS) i celijakijom, kao i oni koji su izgubili deo crevnog trakta usled hirurškog zahvata, jesu pacijenti kod kojih je medicinska dijeta obavezna.
Ova digestivna oboljenja mogu dovesti do loše apsorpcije hranljivih materija, malnutricije, gubitka težine, nakupljanja toksina u crevima i upale. Nutricionista u ovim slučajevima pravi prilagođeni plan MNT-a koji odgovara potrebama određenog digestivnog stanja, smanjuje simptome i poboljšava kvalitet života.
Na primer, ako imate upalnu bolest creva (IBD), možete imati koristi od nadgledane eliminacione dijete, gde se određene namirnice isključuju i postepeno dodaju u ishranu kako bi se prepoznale one koje izazivaju simptome.
Medicinska dijeta i ishrana kod bolesti bubrega
Nelečena bolest bubrega, zbog koje krv nije normalno filtrirana, može dovesti do komplikacija poput visokih nivoa kalcijuma i kalijuma u krvi, niskih nivoa gvožđa, lošeg zdravlja kostiju i zatajenja bubrega.
I ovde je medicinska dijeta rešenje jer većina ljudi sa bolešću bubrega mora da prilagodi svoju ishranu u odnosu na bolest koju imaju. Na primer, neki bi trebalo da ograniče unos hranljivih materija poput proteina, kalijuma, fosfora i natrijuma, dok drugi možda moraju da se pridržavaju određenih restrikcija tečnosti. Ove potrebe se razlikuju u zavisnosti od stadijuma ili ozbiljnosti bolesti.
Lečenje visokog krvnog pritiska često je ključno za medicinski nutritivni tretman kod osoba sa problemima bubrega, jer visok krvni pritisak može povećati rizik od ove bolesti.
Da li i kada vam je potrebna medicinska dijeta
Kao i druge medicinske terapije, bolnička dijeta ima svoje odgovarajuće vreme i mesto. Ova dijeta se propisuje nakon dubinskog razmatranja od strane nutricioniste, koji utvrdi da osoba ima medicinsko stanje koje može poboljšati primenom ove dijete. Stoga medicinska dijeta (bolnička) nije uvek neophodna.
Na primer, ako ste primljeni u bolnicu radi ispitivanja i utvrdi se da se hranite dobro, da ste dovoljno nutritivno opskrbljeni i da niste u opasnosti od malnutricije, poseban nutritivni tretman vam neće biti potreban.
Opšte je pravilo da lekar naručuje nutritivnu procenu od nutricioniste kada pacijent bude primljen u bolnicu. U ambulanti, nutricionista može biti konsultovan ako lekar posumnja na problem vezan za ishranu.
Suština medicinske dijete je dobro uspostavljen pristup ishrani za ublažavanje, upravljanje, pa čak i lečenje određenih medicinskih stanja. Dokazano je da je efikasan za mnoge uobičajene hronične bolesti, kao što su bolesti srca, dijabetes, kancer, bolesti bubrega i poremećaji varenja.
Važno je napomenuti da bi trebalo da potražite ovu vrstu tretmana tek nakon temeljnog pregleda od strane nutricioniste. Uvek se konsultujte sa registrovanim nutricionistom za individualizovano vođenje MNT.
Medicinska dijeta je česta praksa u različitim razvijenim regionima, uključujući Severnu Ameriku, Novi Zeland, Japan i delove Evrope.
VMA dijeta brzo topi kilograme
Ukoliko je potrebno da samo izgubite težinu, a da ostane vitalni i bez posledica izgladnjivanja, nutricionista će vas staviti na VMA dijetu. Ovaj plan ishrane obično se primenjuje ako je potrebno da brzo izgubite kilograme zbog predstojeće intervencije.
Veoma restriktivan plan ishrane podrazumeva striktno pridržavanje pravila. Baziran je na potpunom ukidanju velike grupe namirnica i značajnom smanjenju kalorija koje unosite u toku dana.
Jelovnik kod VMA dijete uključuje pomorandže, čaj, dvopek, jaje, zelenu salatu, paradajz, meso samo povremeno i puno vode. Šećer i alkohol su potpuno zabranjeni, čaj i kafa dozvoljeni.
Obavezni su doručak, ručak i večera svakoga dana, užine nema, i potrebno je da se prati satnica obroka. Jedan ciklus traje 5 dana i dozvoljena su dva, najviše tri ponavljanja, znači najviše 15 dana. Iskustva govore da većina pacijenata u tom periodu izgubi od 5 do 10 kilograma bez negativnih efekata na organizam.
Ukoliko ste zdravi i želite da skinete određeni višak kilograma, nutricionista može da vam izradi personalan jelovnik za pet dana koji se ponavljaju. Međutim, ne preporučuje se da počnete sa ovom dijetom dok se ne posavetujete sa svojim lekarom.
Pozitivne strane VMA dijete su brzo gubljenje kilograma i ubrzavanje metabolizma bez uobičajene malaksalosti koja prati većinu restriktivnih dijeta. Kod hroničnih bolesnika, trudnica i dojilja VMA dijeta se ne preporučuje.
Plan ishrane po danima VMA dijete
VMA dijeta preporučuje tri glavna obroka, a idealno bi bilo da razmak između njih bude 4 do 5 sati, kao i da se obroci ne preskaču.
✨ Preporučujemo članak, predijabetes ishrana.
Doručak vam je svakog dana isti i sadrži jednu pomorandžu, jedno parče dvopeka i čaj ili kafu bez šećera. Pomorandža je sastavni deo i svih ostalih obroka, jer fruktoza možete lako da svarite i ne doprinosi stvaranju masnih naslaga.
Prvi dan VMA dijete
- Doručak: 1 pomorandža, 1 komad dvopeka, šoljica kafe ili čaja
- Ručak: kuvano jaje, 2 kašike kisele pavlake, kiselog mleka ilio jogurta, 1 dvopek, 1 pomorandža
- Večera: 1 do 2 dvopeka, 2 kuvana jajeta, 1 paradajz i jedan krastavac
Drugi dan VMA dijete
- Doručak: 1 pomorandža, 1 komad dvopeka, šoljica kafe ili čaja
- Ručak: kuvano jaje, dve kašike kisele pavlake, 2 dvopeka, 1 pomorandža
- Večera: 1 dvopek, 125 gr mlevenog junećeg mesa, koje možete ispržiti u tiganju na malo ulja, 1 paradajz i 1 pomorandž
Treći dan VMA dijete
- Doručak: 1 pomorandža, 1 komad dvopeka, šoljica kafe ili čaja
- Ručak: kuvano jaje, 2 kašike kisele pavlake (ili kiselog mleka), 1 svež krastavac, 1 pomorandža.
- Večera: 1 dvopek, 125 gr mlevenog junećeg mesa, koje možete ispržiti na jako malo ulja. Šoljica kafe ili čaja bez šećera i 1 pomorandža.
Četvrti dan VMA dijete
- Doručak: 1 pomorandža, 1 komad dvopeka, i na kraju popijte šoljicu kafe ili čaja (bez zaslađivača). Ako vam je dosadio dvopek, možete ga zameniti sa 4 neslana krekera.
- Ručak: 1 dvopek, 125 gr mladog kravljeg sira i 1 paradajz
- Večera: 2 dvopeka (ili 8 krekera), 125 gr mlevenog mesa i dva sveža paradajza
Peti dan VMA dijete
- Doručak: 1 pomorandža, 1 komad dvopeka, šoljica kafe ili čaja
- Ručak: 200 gr kuvanog junećeg mesa bez soli, kao začin možete koristiti malo soja sosa, jedan komad dvopeka i jedan svež paradajz
- Večera: tvrdo kuvano jaje i 500 gr barenog povrća
Ponoviti ciklus od pet dana.
Postavite Pitanje ✏️ Objavite Komentar
Postavite Pitanje ⬇️ Objavite Komentar